Gljive.com - Udruženje gljivara i ljubitelja prirode

Poništena ekološka dozvola za MHE na Sani PDF Štampa El. pošta
Okružni sud u Banjaluci je 12.12.2013. godine donio presudu kojom je poništena ekološka dozvola za malu hidroelektranu “Medna” na izvorima rijeke Sane. Ovom presudom prestaje da važi ekološka dozvola, a time i djelimično rješenje za građenje. U presudi Okružnog suda u Banjaluci je, između ostalog, utvrđeno: „Imajući u vidu koliki je značaj očuvanja životnog okoliša, u koji se ubrajaju svi nenadoknadivi prirodni resursi, koje u ovom času nesporno sadrži predmetna lokacija, te se ne može olako provoditi postupak za pribavljanje tako važne dozvole, kakva je ekološka dozvola“.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS bi napokon trebalo da donese odluku o proglašenju parka prirode za područje gornjeg toka rijeke Sane, u skladu sa Prostornim planom RS do 2015. godine, te zahtjevom Koalicije za zaštitu Sane od 18.01.2012. godine.

Predstavnici Koalicije su pored tužbe za ekološku dozvolu, podnijeli tužbe na studiju uticaja na životnu sredinu i djelimično rješenje za građenje.
Ukoliko bi se izgradila MHE na izvorima Sane trajno bi se uništile prirodne vrijednosti gornjeg toka rijeke Sane, zbog kojih je i planirana zaštita.
Sana više ne bi bila na listi rijeka sa kvalitetom vode prve kategorije u Republici Srpskoj, a značajno bi se umanjili i potencijali cijelog područja za razvoj održivog turizma. U svakom slučaju, moguće štete bi bile daleko veće od navodnih koristi koje bi lokalne zajednice i budžeti imali od izgadnje.
Zbog svega navedenog, očekujemo da će Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske raskinuti koncesioni ugovor za MHE „Medna“ na rijeci Sani i konačno staviti tačku na ovu lošu odluku Vlade Republike Srpske.

Više informacija na FACEBOOKBUKA
 
U sjećanje na Marinka Rakitu PDF Štampa El. pošta



10.12.2013.

U sjećanje na Marinka Rakitu; umjetnika, ljubitelja gljiva, biljaka, golfa, a iznad svega ljudi i druženja.

Devetog decembra napustio nas je veliki prijatelj, vizionar i čovjek sa nevjerovatnom energijom. U potpunosti posvećen istraživanju prirode i otkrivanju njenih tajni, juče je upoznao i ono što nas sve čeka. Po svemu drugačiji i tamo je otišao prije nas.

Marinko Rakita, svjetski putnik koji je svuda stizao donoseći uvijek nova iznenađenja.
Na ovo jučerašnje iznenađenje ipak, niko nije bio spreman.

Na životnom putu od Rovinja do Janja i obrnuto, birao je najbolje iz oba kraja i uvijek rado dijelio. Na njegovom stolu; janjski kajmak i istarske šparoge, domaća proja i maslinovo ulje, pite i tartufi, ljuta šljivovica i opojna malvazija. Na bezbroj načina, različite kulture je spajao u jednu bogateći svakog ko je imao sreću da ga upozna.

Zajednička strast prema prirodi nas je spojila. Za kratko vrijeme dobro smo se upoznali i još bolje družili. Imao je velike planove za Janj i njegov razvoj. Sa ponosom je pričao o svojim Babićima i često nosio narodnu nošnju.

Bio je nevjerovatno duhovit, spontan ali vrijedan čovjek.

Sa suprugom Dušankom, mukotrpnim radom, postigao je mnogo u životu. U Rovinju, gdje ih je život nekad odveo, razvili su značajan porodični posao i stekli puno prijatelja jer se naša iskrena  gostoljubivost mnogo cijeni u gradu punom turista.

Najveći uspjeh su svakako njihovi sinovi Stanko i Tadija, obojica vrijedni i čestiti ljudi. Odnedavno i ponosan djed požurio je da napravi kuću u rodnom kraju. Sa ovim što se juče desilo, stičem utisak da je znao zašto je žurio da je završi. Ta kuća sa čardakom odraz je njegovog karaktera i nemirnog duha. Ostaće trajna zadužbina potomcima, rodbini, komšijama i prijateljima da se u njoj sreću i čuvaju uspomenu na našeg Marinka.

Tražio si u različitim prilikama da nešto kažem manjem ili većem broju ljudi, tražio si, kao da si htio, da se spremim za ovaj težak ali ponosan govor.

Neka ti je laka zemlja prijatelju.
Boro Marić
 
Završeni deseti Dani gljiva PDF Štampa El. pošta
Dio učesnika

.

Porodica pozitivnih ljudi sa različitih prostora kojima je zajednička tek svijest o važnosti onoga što nam priroda pruža, stasavala je tokom  godina u sve veću i učinila Dane gljiva, u prvom redu, svojevrsnim kulturnim događajem. Daleko od komercijalnog i događaja koji okuplja mase, vremenom se profilisao kao festival koji slavi gljive, prirodu, nova znanja, dobre ljude i ljubav. Festival koji posjećuju ljudi vrlo odgovorni prema prirodi i drugim ljudima.
Meni ovaj događaj vraća vjeru u ljude i daje nadu da ćemo ipak sačuvati zemlju, šumu i rijeke od kojih živimo.

Ove godine slavili smo deset godina rada, a to je vrijedan jubilej za uslove u kojima živimo. Za deset godina pronašli smo oko 1.700 vrsta gljiva, zaštitili preko 700 hektara šume i jedno staro selo. Uložili smo mnogo truda u edukaciju ljudi i izradu edukativnih staza. Želja nam je bila da sumiramo rezultate na rođendanskoj proslavi kojoj će prisustvovati svi naši prijatelji. Upravo to se i desilo 28. septembarskog dana na Lisini, kada su se na jednoj livadi u selu Šibovi okupili ljudi svih generacija iz desetak država i bezbroj gradova, svi veselih lica i sa dobrim namjerama. Bili smo sigurni da je magla toga dana pokleknula upravo pred našom energijom i oslobodila ono prekrasno sunce, kako bi na kraju grijalo samo za nas!

Takav osjećaj komfora može pružiti samo onakva priroda. Ona svima nudi srdačnu dobrodošlicu i svaki joj je gost jednako važan. Dobri domaćini i mještani sela su samo potvrdili i osnažili taj osjećaj zajedništva, pa su se stvarala nova poznanstva i jačala prijateljstva.

Gljive kao povod okupljanja imaju mističnu magnetnu snagu i zato ih i prate brojni superlativi: najukusnije, najotrovnije, najljekovitije, najneobičnije. Uz to su većini tajanstvene i nepoznate. Zato svake godine na Dane gljiva dolaze brojni stručnjaci voljni da razmjene iskustava i znanja. Svake godine promovišemo jednu ili dvije nove knjige o gljivama, osvjetljavamo i demistifikujemo jedan po jedan djelić tog nepreglednog carstva. Učesnici su imali priliku upoznati se sa prvom monografijom o Amanitama na našem jeziku koju je napisao i promovisao vrlo cijenjeni Nebojša Lukić iz Kragujevca. I ove godine smo svi zajedno, tek za nekoliko sati, pronašli preko 250 vrsta gljiva. Na izložbi su predstavljene najznačajnije vrste od tartufa do zelenih pupavki.

A čarobna Lisina, živo obojena i osunčana, puna dobrih  ljudi, odlične muzike i glasnog smijeha, ostaće nam svima u živom sjećanju zahvaljujući i sjajnim fotografijama snimljenim toga dana.

Ispraćajući ljeto, napunili smo se energijom za predstojeće hladne i kratke dane. Ostaje samo žal što su ovo vjerovatno posljednji Dani gljiva, ali srećom nisu posljednji za Lisinu i njene gljive. Oni ostaju na istom mjestu, pa ko poželi tamo će ih naći i iduće godine.

Boro Marić

Dio fotografija koje su snimili Haris Čalkić, Mario Romulić i Dražen Stojčić možete vidjeti na linku FOTO
Impresije sa događaja je na svom blogu, duhovito i iskreno zapisala sjajna CARADARA
Foto reportaža objavljena na portalima fotografija.ba i Klix.ba Fotoreportaza
Foto galerija koju su snimili Vesna i Marino iz Gljivarskog društva Boletus - Umag - FOTO