Od 22. do 26. oktobra u Janju pored Šipova održan je niz gljivarskih dešavanja. Proširujući prošlogodišnje aktivnosti, svjetski putnik Marinko Rakita i predsjednik udruženja gljivara "Janj", Vaskrsija Majstorović sa svojim saradnicima su priredili  odličan program za gljivare i učenike iz Babića i  Kupresa. Cijeli program je dodatno uljepšao pronalazak vilinog kola velikih martinčica (Clitocybe maxima) u kojem su "igrale" 123 gljive u najboljem izdanju...

Dani gljiva pod nazivom "Raskoš i izobilje" počeli su u srijedu 22. 10. kada je za učenike osnovnih škola iz Babića i Kupresa organizovano predavanje u prirodi na teme "pravilno sakupljanje samoniklih gljiva i ponašanje u prirodi". Predavanja je održala i cijeli dan provela sa djecom Melisa Budimir iz Šipova. Melisa je poznata po neviđenoj energiji i entuzijazmu jer iako ima blizu 80 godina ne propušta ni jedno druženje gljivara u BiH i Srbiji. Inače, prije nekoliko godina objavila je i knjigu o gljivama. Zanimljivo je bilo gledati djecu koja se kao srne hitro provlače kroz granje i donose svojoj mentorki gljive na uvid, a ona im, oslonjena na štap, sa puno ljubavi i pažnje priča o svakoj ponaosob. Učenici su dobili majice, sendviče i sokove, pa su dodatno motivisani još predanije pratli predavanja.

Drugog dana sakupljene gljive su izložene u Osnovnoj školi u Babićima pa je veliki broj učesnika i posjetilaca upravo tu proveo cijeli dan. Istog dana organizovan je i set predavanja o ljekovitim gljivama. Zahvaljujući Radmili Radić i Radmili Mitrić učesnici su mogli čuti nekoliko naučnih radova o Ganodermi lucidum. U petak i subotu učesnici su bili u prilici slušati predavanja o tartufima i ostalim konzumnim gljivama, te ponovo otići u sakupljanje gljiva za nedjeljnu degustaciju i predavanja o otrovnim gljivama.

U nedjelju su se gljivari okupili kod manastira Glogovac, i pokraj istoimene rječice na travi i stolovima postavili sakupljene gljive. Manastir je sagrađen na livadi kroz koju protiče potok, a okružuju ga šumovita brda pa nije ni čudo da manastirski konak u svojoj biblioteci posjeduje vrijednu literaturu o gljivama. Prekrasan dan bio je prijatno iznenađenje. Gljiva je bilo posvuda, na travi, na stolovima, u kotliću, na žaru, na kajmaku ali i u rakiji. Svi su mogli kušati "Rakiju ljubavi" kako ju je nazvao proizvođač iz Baraća napravljenu kombinovanjem šljivovice i tartufa. Neobičan spoj ali ukusna rakija! Predsjednik Vaskrsija pripremio je nevjerovatno ukusnu čorbu od divljači i gljiva, a njegova supruga ispekla hljeb od heljde. Marinko je na sve to narezao crnih i bijelih tartufa pa su svima nepca pjevala. A bilo je i prave pjesme...

Prije nego što su svi zapjevali, jedna ekipa je otišla da fotografiše ogromno vilino kolo velikih martinčica. 123 mlade i izuzetno lijepe i zdrave gljive rasle su na livadi, blizu puta i niko ih nije dirao. Fotografisali smo ih i prebrojali, a onda i ubrali nekoliko (čisto da provjerimo da li su jednako ukusne kao i kad rastu u manjim grupama). Neka svi znaju - jesu, jako su ukusne pečene na žaru sa malo soli! Rade Gašić je okupljenima vrlo vješto otkrivao male tajne velikog carstva, a onda je Marinko govorio o tartufima i poklonio Babićima jednu sadnicu hrasta inficiranu tartufima. Podjeljene su zahvalnice predstavnicima udruženjia gljivara i  predstavnicima preduzeća koja su finansijski podržala aktivnosti janjskih gljivara, a kada je sunce bilo u zenitu trebalo je putovati. Učesnici su lagano kretali put Srbije, Vojvodine, Hrvatske i okolnih mjesta, a mještani i organizatori ispratili su ih pjesmom koja je još dugo odjekivala janjskim brdima i dolinama.

Za one koji ne znaju ništa o Janju napisali smo nekoliko rečenica...

Janj je naziv za veliku oblast južno od Šipova prema Kupresu. Kroz ovaj predio protiče i istoimena rijeka čiji kanjon ima status zaštićenog prirodnog rezervata. Rijeka Janj posebno je poznata po atraktivnim Janjskim otokama. Na "otokama" se rijeka razdvaja u bezbroj potočića u širini od oko 300 metrara da bi se nakon jednog kilometra svi ti potoci ponovo spojili u rijeku i nastavili tok prema Šipovu u kojem se Janj ulijeva u Plivu. Ušće je takođe impresivno. Treba istaći da su sve vode opštine Šipovo izuzetno čiste, brojne i bogate ribom. Ipak, moraćemo se vratiti Janju, a nekom drugom prilikom pisati o ostalim, brojnim, prirodnim vrijednostima opštine Šipovo jer je za cijelo područje predviđen status "Kulturni pejzaž", a u prostornom planu Republike Srpske već se tretira kao "Park prirode". U Janju se još nalazi i poznata prašuma Janj koja je zajedno sa prašumom Perućica 1954. godine proglašena zaštićenom, te Vaganska pećina koja po koncentraciji i raznovrsnosti pećinskog nakita spada u red najznačajnijih podzemnih objekata Bosne i Hercegovine. Takođe pod zaštitom države od 1970. godine.

Najznačajniji kulturno-istorijski objekat u Janju, svakako je srednjovjekovni manastir Glogovac koji je u prošlosti dva puta potpuno spaljen  (1463. i 1944. god.). Sada su potpuno obnovljeni crkva i manastirski konak pored kojih se završila ovogodišnja priča o gljivama i gljivarima Janja.

Ovo prekrasno područje je kroz istoriju, od rimskog doba na ovamo bilo vrlo naseljeno i puno života. Sada je nažalost sve mnogo drugačije. Dovoljan je jedan pogled na nekada obrađivana, a sada zapuštena, imanja pa da se jasno vidi njihova prošlost. Nepokošene livade i međe stvorene naoravanjem, zarasli voćnjaci i prazne štale kazuju kako se ovdje nekada živjelo sa prirodom i za prirodu.

Stevo N. Davidović je pisao u Bosanskoj vili iz 1886. godine; " U Janju rodi žito, i to: ječam, ovas, pir, heljda, a u drugom kraju pšenica i kukuruz, krompir, grah i konoplja. Za sitnu stoku takođe mjesto je, te i ovaca prilično ima. Goveda janjska ugojena i uranjena dobro se prodaju, a i konja lijepih mjestimice ima." 

Sada nažalost, mjestimice ima domaćinstava...

Tek u ovom širem kontekstu moguće je dijelom sagledati vrijednost i težinu aktivnosti janjskih gljivara. Edukacija djece i odraslih uz promociju potencijala opštine Šipovo izuzetno je značajna za ovaj čudesan kraj. "Raskoš i izobilje" finansijski su podržali: Kompanija "Bužanin", Rudnici bentonita, STR "Jeftenić" i naravno "Istra nekretnine". Nadamo se da će ih i ubuduće podržavati privrednici uz lokalnu vlast i nadležna ministarstva, a mi gljivari sigurno hoćemo...